Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, objavljen u Narodnim novinama broj 80/19, propisuje:

1. nove neoporezive primitke poreznih obveznika
2. povećanje iznosa pojedinih postojećih neoporezivih primitaka.

Sve izmjene stupaju na snagu od 1.rujna 2019. godine.

Najprije ćemo objasniti točku 2, odnosno povećanje iznosa pojedinih postojećih neoporezivih primitaka. Riječ je zapravo o povećanju dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu te dnevnice za rad na terenu. Oba neoporeziva primitka su povećana sa 170,00 kn na 200,00 kn. Svi uvjeti ostvarivanja prava na dnevnicu za službeno putovanje odnosno rad na terenu ostaju jednaki.

Važno je napomenuti da se iznos dnevnice za službeno putovanje u inozemstvu nije promijenio. O visini iznosa ino dnevnice možete čitati u  Narodnim novinama broj 8/06.

Nadalje, neoporezivi dio dnevnice u tuzemstvu i inozemstvu se umanjuje ako su tijekom službenog putovanja osigurani ručak i/ili večera na teret poslodavca i to :

• ako je na službenom putovanju osiguran jedan obrok ( ručak ili večera ), neoporezivi iznos dnevnice u tuzemstvu i inozemstvu umanjuje se za 30% neovisno o stvarno plaćenom iznosu obroka
• ako su tijekom službenog putovanja u tuzemstvu i inozemstvu osigurana oba obroka, iznos neoporezive dnevnice umanjuje se za 60%

Prehranom na teret poslodavca smatra se i obrok koji je uključen npr. u cijeni kotizacije za prisustvovanje seminarima, stručnim savjetovanjima i sličnom oblicima izobrazbe, cijeni karte za putovanje brodom/zrakoplovom te troškovima reprezentacije poslodavca ako je osoba tijekom službenog putovanja ugostila poslovne partnere.

Prethodno navedeno prikazano je u sljedećoj tablici:

Nakon što smo objasnili promjene vezane za točku 2.,vraćamo se na točnu 1.odnosno na nove neoporezive primitke koji su uvedeni od 01.rujna 2019.godine.

Važno je napomenuti da novi neoporezivi primitci ne isključuju već postojeće neoporezive primitke ( 5.000,00 kn u vidu nagrade za radne rezultate, 2.500,00 kn koji se mogu isplatili u vidu regresa, božićnice itd…, 2.500,00 kn nakon 90 dana bolovanja, 8.000,00 kn nakon odlaska u mirovinu …) odnosno poslodavac može kombinirati i isplaćivati sve neoporezive primitke do dopuštenih iznosa.

Novi neoporezivi primitci nisu obvezni za poslodavca, odnosno poslodavac može odlučiti hoće li ih uopće isplaćivati, kome i u kojem iznosu.

Osobe koje rade kod poslodavca ali nemaju pravo na isplatu neoporezivih primitaka za prehranu i stanovanje su:

• Osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnovanog radnog odnosa
• Redovni i izvanredni studenti koji rade preko ovlaštenog posrednika
• Učenici srednjih škola koji za vrijeme školskih praznika rade preko ovlaštenog posrednika
• Ustupljeni radnici
• Državni i lokalni dužnosnici

Novi neoporezivi primitci fizičkih osoba obuhvaćaju:

1. Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam ( CRO-kartica) – do 2.500,00 kuna godišnje
2. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – do 5.000,00 kuna godišnje
3. Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do 12.000,00 kuna godišnje
4. Troškovi smještaja nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do visine stvarnih izdataka
5. Naknade za troškove redovne skrbi djece radnica isplaćene na račun radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi – do visine stvarnih izdataka

U nastavku ćemo posebno objasniti svaki ,prethodno navedeni, neoporezivi primitak.

1. Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam odnosno CRO-kartica stupit će na snagu tek nakon što Ministarstvo turizma donese poseban pravilnik o CRO-kartici. Kartica će funkcionirati na način da poslodavac za svog radnika uplati određeni iznos, do 2.500,00 neoporezivo, na propisani račun, temeljem čega bi se radniku izdala kartica (vaučer, vrijednosni kupon ) namijenjen plaćanju turističkih usluga u Hrvatskoj. Radnik bi mogao plaćati turističke usluge samo kod onih pružatelja usluga koji budu imali oznaku da primaju plaćanje CRO-karticom. Važno je napomenuti da uvođenje CRO-kartice neće ukinuti neoporezivi regres za godišnji odmor kao dio godišnje neoporezive prigodne nagrade.
2. Neoporeziva novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova prehrane radnika iznosi do 5.000,00 kuna godišnje. Najvažniji uvjet za isplatu ove naknade je isplata na tekući račun radnika, odnosno nije moguće isplatiti naknadu u gotovini. Dinamiku isplate određuje poslodavac. Ona može biti u mjesečnom iznosu, tromjesečnom ili jednokratno. Također, poslodavac ne mora isplatiti cijeli iznos neoporezivog primitka a sva isplata iznad propisanog iznosa automatski se u poreznom smislu priznaje kao plaća. Poslodavac ne mora navedenu naknadu isplatiti svim radnicima niti  mora osigurati vjerodostojnu dokumentaciju kojom se dokazuje da je isplaćeni iznos stvarno i utrošen za podmirivanje troškova prehrane. Naknada se može isplatiti i radnicima koji su tijekom godine bili privremeno spriječeni raditi zbog bolesti; koji su koristili porodiljni dopust; koji su bili na godišnjem odmoru i slično, odnosno uvjet za isplatu nije prisutnost na radu. Ukoliko je radnik u jednom poreznom razdoblju radio istovremeno kod dva ili više poslodavaca obvezan je prije isplate novčane paušalne naknade svakom poslodavcu podnijeti pisanu izjavu u kojoj navodi je li kod drugog poslodavca ostvario isplatu ovog neoporezivog primitka i u kojem iznosu. Stoga, ukoliko je radniku, u istom poreznom razdoblju, jedan poslodavac isplatio npr. 3.000,00 kn paušalne naknade, drugi poslodavac mu može isplatiti još maksimalno 2.000,00 kuna iste paušalne naknade. Važno je napomenuti da poslodavac u razdoblju od 01.09.2019. godine do 31.12.2019. godine može radniku isplatiti cijeli iznos paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane, odnosno 5.000,00 kuna,  a ne samo njezin razmjerni dio. Iskazivanje novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane u JOPPD obrascu se iskazuje pod šifrom 65 – novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane do propisanog iznosa i to najkasnije do 15. u narednom mjesecu.
3. Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije u visini do 12.000,00 kuna godišnje i to za mjesec u kojem je usluga prehrane obavljena. Uvjeti za neoporezivu isplatu ove vrste naknade su: računi o obavljenim uslugama prehrane moraju glasiti na poslodavca i biti podmireni bezgotovinskim putem, usluga prehrane se treba konzumirati kontinuirano, tijekom radnih dana (ali ne nužno tijekom svih radnih dana u godini), ukoliko se usluga prehrane  pruža u ugostiteljskim objektima ili kupnjom prehrambenih proizvoda u trgovinama te ako uslugu organizira sam poslodavac ( npr. ako poslodavac obavlja djelatnost socijalne skrbi, zdravstva, odgoja.. te, osim korisnicima, uslugu prehrane pruža i svojim radnicima  ili ako poslodavac tijekom radnog vremena organizira uslugu toplog obroka za potrebe svojih radnika u svojim poslovnim prostorima) mora osigurati vjerodostojnu dokumentaciju kao dokaz o nastalim troškovima koji se odnose na prehranu radnika. Uvjet pisane izjave o isplaćenoj naknadi radnika, ukoliko je bio zaposlen kod više poslodavaca, jednak je kao i kod paušalne naknade do 5.000,00 kn a koja je objašnjena u točki 2.. Ova vrsta primitka se kroz JOPPD obrazac iskazuje pod točkom 66 – Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije do propisanog iznosa.
4. Troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije. Naime, od 01.09.2019. godine poslodavac može radnicima koji su kod njega u radnom odnosu, uz ispunjene propisanih uvjeta, neoporezivo nadoknaditi troškove smještaja ( tj. Troškove najma stambenog prostora) do visine stvarnih izdataka. Ovo pravo je prošireno na sve radnike, odnosno do 31.12.08.2019. godine poslodavac je mogao neoporezivo nadoknaditi troškove smještaja radnicima na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi te radnicima s kojima je sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova i to za vrijeme rada ili u njegovom sjedištu ili u izdvojenoj poslovnoj jedinici a izvan mjesta njihovih prebivališta odnosno uobičajenih boravišta. Usluge smještaja može organizirati sam poslodavac u svojim smještajnim objektima, može ugovoriti radnik s  pružateljem usluge smještaja ili poslodavac s pružateljem smještaja. Najvažnija značajka ove vrste naknade je vjerodostojna dokumentacija te podmirenje troškova bezgotovinskim putem. Troškom smještaja se smatra ukupan iznos iskazan na ugovoru ili na računu koji ili poslodavac ili sam radnik plaća pružatelju usluge smještaja., odnosno u trošak nisu uključeni npr. režijski troškovi ili trošak korištenja garaže. Iskazivanje troškova smještaja u obrascu JOPPD ovisi upravo od toga tko je ugovorio smještaj s pružateljem usluge. Pod šifrom broj 67. iskazuju se troškovi smještaja radnika ukoliko je smještaj ugovorio poslodavac te koje poslodavac bezgotovinskim putem direktno uplaćuje na račun pružatelja usluge  a priznaju se za mjesec u kojem je radniku pružena usluga smještaja. Šifra 68. vezana je za troškove smještaja radnika koje je sam radnik ugovorio s pružateljem usluge smještaja te ih samim time i plaća direktno njemu a nakon toga poslodavac uplaćuje iznos naknade na radnikom račun. Troškovi pod šifrom 68. se priznaju se mjesecu u kojem je radniku isplaćena naknada za podmirenje troškova smještaja. Ukoliko radnik radi istovremeno kod dva ili više poslodavca, svaki poslodavac prije isplate mora pribaviti izjavu radnika je li mu za isto razdoblje već nadoknađen trošak smještaja i u kojem iznosu. Ako je trošak nadoknađen samo djelomično, poslodavac mu neoporezivo može isplatiti razliku do visine stvarno nastalog izdatka smještaja.
5. Naknada za troškove redovne skrbi djece predškolske dobi. Isplaćuje se do visine stvarnih izdataka odnosno troškova redovne skrbi djece radnika ( djeca starosti od 6.mjeseci do predškolske dobi ). U redovnu skrb ne ulaze dodatni programi koji se posebno naplaćuju npr. učenje stranog jezika, plesne radionice.. . Uvjeti za neoporezivo nadoknađivanje redovnih troškova skrbi djece predškolske dobi su : isplata na račun radnika; radnik mora dostaviti poslodavcu vjerodostojnu dokumentaciju ustanove predškolskog odgoja; radnik je prije isplate dužan dostaviti poslodavcu izjavu da drugi roditelj već ne koristi pravo na nadoknađivanje ovog troška; ako i poslodavac drugog roditelja djeteta snosi dio nastalog troška, radnik je dužan o tome obavijestiti svog poslodavca koji mu tada može nadoknaditi samo razliku do iznosa stvarno nastalog troška; radnik je dužan obavijestiti poslodavca o svim promjenama troška redovne skrbi za dijete predškolske dobi, uključujući i činjenicu da toga troška više nema; poslodavac je dužan kopiju vjerodostojne dokumentacije zadržati u svojoj poslovnoj dokumentaciji. Bitno je naglasiti da poslodavac može nadoknaditi troškove redovne skrbi djeteta za cijelu 2019.godinu neovisno o tome što je primitak usvojen tek 01.09.2019.godine. Ova naknada se u JOPPD obrascu iskazuje pod šifrom 70- Naknade za troškove redovne skrbi djece radnika u ustanovama predškolskog odgoja te drugim pravnim ili fizičkim sobama koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi te se priznaje u mjesecu u kojem je i isplaćena.

Ono što je najbitnije napomenuti je da se točka 2. i 3. međusobno isključuju, odnosno, ukoliko se poslodavac odluči za isplatu npr. paušalnog iznosa neoporezivog primitka do 5.000,00 kn, poslodavac cijelo porezno razdoblje mora isplaćivati tu vrstu primitka.  Točka 2. i 3. se ne mogu kombinirati ni pod kakvim uvjetima, čak niti u situaciji kada radnik radi kod dva ili više poslodavca, odnosno u situaciji kada radnik kod jednog poslodavca prima neoporezivi primitak do 5.000,00 kn jednako tako i kod drugog poslodavca mora primati isti primitak ( naravno uz izjavu koliko prima kod jednog poslodavca da bi mu drugi mogao isplatiti razmjeran dio do 5.000,00 kuna ).